Skijaško se trčanje razvilo iz potrebe za lakšim transportom ljudi i robe u područjima koja su veći dio godine prekrivena snijegom. Kako bi si olakšali kretanje po snijegu Norvežani su osmislili pomagala – skije i štapove.
Skijaško trčanje se smatra najučinkovitijim oblikom sportske rekreacije te je ujedno najzahtjevnija aerobna aktivnost. Razlog tome je što su kod skijaškog trčanja zastupljene sve skupine mišića, tako ne rijetko razni sportaši iz drugih sportova skijaško trčanje koriste u baznoj pripremi (npr.veslači).
Prvo natjecanje u skijaškom trčanju održano je u 18.st., a 1958.g. u Oslu prvi je puta uvršteno na zimske Olimpijske igre. Danas u skijaškog trčanju postoje dva stila (klasični i slobodni) te mnoštvo dužina utrka. Od sprinta koji iznosi nekoliko stotina metara do maratona koji je dug nekoliko desetaka kilometara. Skijaško trčanje se osim kao samostalan sport uvrstilo i u još neke sportove kao što su nordijska kombinacija - sastavljena od skijaških skokova i skijaškog trčanja, biatlon - sastavljen od skijaškog trčanja i pucanja, te zimski triatlon - sastavljen od trčanja, biciklizma i skijaškog trčanja.
U Hrvatskoj je to na žalost ne zastupljen i ne prepoznatljiv sport, no ono što veseli sve je više upita za rekreativnim skijanjem, a upravo iz tog razloga tim Generator coachinga odlučio se je za pokretanje školice skijaškog trčanja.
Za skijaško trčanje potrebne su skije koje su nešto tanje i duže u odnosu na alpske skije, štapovi su također nešto duži od onih za alpsko skijanje kako bi se mogli čim efikasnije odgurivati, a skijaški vezovi imaju slobodnu petu, odnosno cipele (pancerice) su prikopčane samo na prednjem dijelu kako bi se mogao omogućiti potisak na skiju i odgurivati.
Oprema za skijaško trčanje se na žalost ne može kupiti u Hrvatskoj, možemo ju pronaći tek kod susjeda Slovenaca u specijaliziranim dućanima, a cijene opreme variraju po kvaliteti kao i u svemu: skije 100-600€, cipele 60-800€, štapovi 20-300€, vezovi 30-70€.
Ono što je još potrebno je odjeća, preporučljivo je odjenuti se slojevito, nikako debelo kako ne bi onemogućili kretanje.
U Hrvatskoj imamo nekoliko više-manje uređenih staza za sijaško trčanje. Najviše je onih u Gorskom kotaru kako i prilići, tako imamo staze u Delnicama, Ravnoj Gori, Mrkoplju, Brod Moravicama i Skradu, osim njih postoje staze i na Sljemenu, te Platku, a kada snijega zafali, popnemo se malo više do Begovog Razdolja, Polana ili pak Vrbovske poljane gdje se snijeg dulje zadržava.